Pretraživanje


uv HR crkva sv Blaža Vodnjan
U Gradu Vodnjanu u Istri nalazi se velika župna crkva posvećena svetome Blažu. 

Nastanak današnje crkve

Današnja neobarokna crkva podignuta je na tlu ranoromaničke bazilike iz 11. stoljeća koja je pucala i destabilizirala se. Crkva je sagrađena po uzoru na katedralu sv. Petra u Kaštelu u Veneciji. Financijsku konstrukciju 1760. godine odobrio je Mletački Senat i naredne godine postavljen je kamen temeljac. Crkva je građena 40 godina. U tlocrtu ima oblik latinskog križa, veličine 56 x 35 m i najveći je sakralni objekt na istarskom tlu. Kupola crkve dosiže visinu od 25 metara, a visina tornja 60 metara. 

Crkva ima deset oltara, 24 slike i 18 skulptura. Oltari su visoke umjetničke vrijednosti od mramora iz Verone, Carrare i Francuske. Pročelje građevine resi pet kipova prirodne veličine: sv. Blaž u sredini, desno od njega sv. Lovro i sv. Petar, a lijevo sv. Kvirin i sv. Pavao. Statue su isklesali Andrea i Giovanni, sinovi Veneria Trevisana, tkalca, tapetara, samoukog muzičara i slikara. Crkva je otvorena na blagdan sv. Blaža, zaštitnika Vodnjana, 3. 2. 1800. godine. Svake godine posjećuju je i hodočaste tisuće posjetitelja.

Zbirka relikvija

Crkva je bogata relikvijama svetaca, a po svojoj je zbirci relikvija grad Vodnjan poznat u cijelom svijetu. Godine 1983. utemeljena je „Zbirka sakralne umjetnosti“ koja ukupno sadrži 713 eksponata od 400. godine do 19. stoljeća i sakralna je izložba najvećeg opsega u Hrvatskoj i jedna od najvećih u Europi. U prostorijama bivše sakristije izloženo je 179 predmeta, prevladavaju dragocjeni relikvijari, ulja, arheološki i liturgijski predmeti. Drugi je dio postavljen na katu gdje su izložena 534 izloška. Prevladavaju knjige, rukopisi, slikarska ulja na platnu, polikromatska drvena plastika, pa je taj dio nazvan „Biblioteka i pinakoteka“.

Mumije svetaca

U prostorijama bivše sakristije u staklenim lijesovima čuvaju se neraspadnuta tijela svetaca koja predstavljaju znanstveni fenomen ili čudo. Tijela nisu balzamirana niti su ikada bila hermetički zatvorena. Znanstvenici još ne mogu objasniti što je spriječilo raspadanje. Tu su tijela nadbiskupa sv. Leona Bemba (+1188.), svećenika sv. Ivana Olinia (+1300.) i benediktinske opatice sv. Nikoloze Bursa (+1512.). Tu se nalaze i manji neraspadnuti dijelovi: torzo sv. Sebastijana (+282.), stopalo svete Barbare (+288.), jezik svete Marije Egipatske (+522.) i desni kažiprst carigradskog patrijarhe sv. Eutiha (+582.).

Više slika pogledajte u fotogaleriji. Pođite u virtualnu šetnju crkvom.

Izvori: Župa Vodnjan, wikipedia, Armand Tchouhadjian: ''Sveti Vlaho, biskup iz Sebaste''